Saznajte više o prebioticima...
        Najnovija istraživanja vođena na više svjetskih klinika ukazuju na sve veću ulogu prebiotika u prehrani i imunološkoj stabilnosti djeteta. PREBIOTICI iz Milupa mliječnih formula su mješavina ugljikohidrata (mješavina fruktooligosaharida i galaktooligosaharida) koje ljudski organizam NE može razgraditi. Prebiotici prolaze kroz želudac i tanko crijevo nepromijenjeni i tek u debelom crijevu podliježu potpunoj fermentaciji od strane točno određenih bakterija (bifidobakterije, laktobacili,…). Anaerobnom fermentacijom prebiotika nastaju kratkolančane masne kiseline (octena, propionska i maslačna) koje snižavaju pH u debelom crijevu i time onemogućuju rast nepoželjnih bakterija, a pospješuju rast SVIH pozitivnih bakterija, od kojih izdvajamo bifidobakterije kao najvažnije. Osim toga kratkolančane masne kiseline imaju važnu, pozitivnu ulogu za optimalan rad epitelnih stanica kolona i apsorpciju iona kalcija, magnezija i željeza. Osim ovog jedinstvenog učinka prebiotika, prebiotici potiču rast SVIH pozitivnih bakterija. Bifidobakterije (dominantna mikroflora probavnog trakta) su nepobitno važne za razvoj imunološkog sustava u djece, a time i vrlo važne u prevenciji i/ili liječenju mnogih bolesti (akutni proljev u djece, crijevne infekcije,…).

Uloga bifidobakterija u probavnom sustavu (u kolonama):

• Svojim rastom sprečavaju rast ili uništavaju patogene bakterije (otpuštaju tvari koje sprječavaju rast ili uništavaju patogene bakterije),

• Povećavaju kiselost (spuštaju pH probavnog trakta) čime inaktiviraju štetne enzime koje otpuštaju patogene bakterije,

• Potiču rast i razvoj niza ''pozitivnih'' mikroorganizama koji dodatno djeluju pozitivno na patogene bakterije,

• Kompetitivno inhibiraju adheziju patogenih bakterija na sluznicu crijeva te blokiraju pristup na površinu crijevne sluznice,

• Kompetitivno korištenje hrane neophodne za rast i razvoj patogenih bakterija,

• Potpomažu resorpciju i proizvodnju vitamina B grupe (B2, B6, B12),

• Sudjeluju u produkciji probavnih enzima,

• Stimulacija imunološkog sustava.

Na ovaj način bifidobakterije, koje imaju vrlo važnu ulogu u razvoju imunološkog sustava uopće, štite crijevnu floru dojenčeta od patogenih mikroorganizama u fazi još nedovoljno razvijenog imunološkog sustava. Sve bakterije probavnog sustava žive u pažljivo izbalansiranom odnosu koji se može mijenjati vanjskim utjecajem (lijekovi-antibiotici, stres, povišena tjelesna temperatura, infekcije,…). Prehrana ima jako važnu ulogu. Nepravilnom prehranom možemo poremetiti taj odnos što može dovesti do razmnožavanja patogenih bakterija i svih neželjenih efekata koje one uzrokuju. Stoga je dobro izbalansirana crijevna mikroflora jako bitna za zdravlje Vašeg djeteta.

Prehrana novorođenčeta znatno utječe na crijevnu mikrofloru. Kod djece hranjene majčinim mlijekom nađena je predominacija bifidobakterija (oko 90%) za razliku od djece na standardnoj formuli BEZ PREBIOTIKA kod kojih je nađeno puno više patogenih bakterija (oko 17% enterobakterija, oko 11% Bacteroides, oko 4% enterokoka), a da ne pričamo kod djece hranjene kravljim mlijekom. U dobi do 6 mjeseci i kod djece hranjene standardnom formulom počinju dominirati bifidobakterije. Do druge godine života crijevna mikroflora postaje manje-više konstantna i odgovara odrasloj osobi. U tom periodu probavni sustav djeteta naseli oko 500 različitih vrsta bakterija, međutim 10-20 vrsta dominira i ima praktički značaj (najviše ih ima u debelom crijevu). U jednom gramu stolice ima preko 10 milijardi bakterija.

Već dugo se zna da određene grupe bakterija kao što su bifidobakterije i bakterije mliječne kiseline (Lactobacili) imaju pozitivan učinak na zdravlje. Njihova predominacija u crijevnoj flori poboljšava probavu (poboljšavaju apsorpciju hranjivih tvari), sudjeluje u sintezi vitamina, stimuliraju imunološki sustav i najvažnije smanjuju produkciju patogenih bakterija i toksičnih tvari.

Zaključak je da majčino mlijeko sadrži neke važne komponente koje selektivno potiču rast isključivo dobre mikroflore, u prvom redu Bifidobakterija.

U majčinom mlijeku je dosada identificirano i izdvojeno više od 130 različitih oligosaharida (šećeri građani od 2 do 10 jedinica monosaharida). Njihove biološke funkcije nisu sve još uvijek potpuno razjašnjene, ali dokazano je da oligosaharidi majčinog mlijeka imaju važnu ulogu u bifidogenom efektu kod dojenčadi (potiču rast i razvoj SVIH pozitivnih bakterija, u prvom redu bifidobakterija).

Znanstvenici su pokušali s nekoliko vrsta oligosaharida imitirati prednosti majčinog mlijeka. Najbolji rezultati su se postigli s PREBIOTICIMA – mješavinom oligosaharida: GOS (galaktooligosaharidi) i FOS (fruktooligosaharidi). Takva mješavina sadrži veliki udio galaktoze molekularne mase slične onima u majčinom mlijeku. Ta mješavina svojim djelovanjem oponaša učinak oligosaharida majčinog mlijeka i dovodi do predominacije bifidobakterija. GOS su kompleksni šećeri građeni od galaktoze i glukoze, a mogu se naći u majčinom mlijeku i u većini mliječnih proizvoda. FOS su kompleksni šećeri građeni od fruktoze i glukoze, a sadrže ih mnoge biljke kao što su artičoka, banana, poriluk.