Normalna funkcija krvožilnog sustava jedan je od osnovnih preduvjeta života i zdravlja pa su njegovi poremećaji jedan od glavnih uzroka morbiditeta i mortaliteta suvremenog čovjeka. Tome, osim današnjeg načina života pridonosi i činjenica da se ljudski vijek znatno produžio, pa kako su cirkulatorni problemi češći kod starije populacije, tako ta problematika postaje sve prisutniji javno-zdravstveni problem. Bolesti krvožilnog sustava danas zauzimaju neslavno prvo mjesto uzroka smrti. Tu spadaju bolesti srca, ali još su prisutnije neurovaskularne bolesti.
Moždani udar kao najzastupljeniji predstavnik neurovaskularnih bolesti, još uvijek je na prvom mjestu uzroka invalidnosti i treći najčešći uzrok smrtnosti u Republici Hrvatskoj. Procjenjuje se da oko 36 000 osoba godišnje doživi moždani udar u Hrvatskoj. Sedamdesetih i osamdesetih godina u razvijenim zemljama svijeta zabilježen je pad smrtnosti moždanog udara. Za pretpostaviti je da je to postignuto prvenstveno suzbijanjem rizičnih činioca za nastanak moždanog udara (npr. visoki tlak, šećerna bolest, pušenje, itd.). Nažalost takav trend prestaje u devedesetim godinama prošlog stoljeća kada ponovo dolazi do povećanja učestalosti neurovaskularnih bolesti, a primjećeno je da se povećava udio mlađe populacije, pa već gotovo polovica slučajeva otpada na ljude između 45 i 60 godina života.
Moždani udar je oštećenje mozga koje je uzrokovano krvarenjem ili poremećajem u moždanom krvotoku, a uprkos modernoj terapiji ishod moždanog udara je obično težak. Otprilike trećina bolesnika podlegne moždanom udaru, trećina bolesnika ostanu potpuno ovisni o tuđoj pomoći, a tek kod trećine se postigne dobar oporavak ili zaostane manja invalidnost. Obično kao posljedica zaostaju pareze, česte su poteškoće u govoru, kretanju, zatim gubitak pamćenja i emocionalna labilnost. Stoga moždani udar nije samo individualni problem već predstavlja i veliki socio-ekonomski teret za obitelj bolesnika, ali i društvo u cjelini.
Liječenje moždanog udara još uvijek predstavlja veliki problem pa je suvremena terapija moždanog udara usmjerena ka prevenciji rizičnih čimbenika moždanog udara (hipertenzija, bolesti srca, šećerna bolest, povišenje masnoća u krvi, povećana sklonost zgrušavanja krvi, pušenje, povišena tjelesna težina te način života). Hipertenzija povećava rizik od moždanog udara 4 do 8 puta u odnosu na osobe s normalnim tlakom. Suvremeni način života, koji često uključuje pretjeranu konzumaciju ugljikohidrata, masnoća i alkohola te psihički i fizički stres, također je jedan od značajnih čimbenika rizika. Zanimljivo je da i meteorološke promjene mogu povećati učestalost pojave moždanog udara.
Moždana cirkulacija se opskrbljuje krvlju iz dvaju žilnih sustava, a to su: unutarnje karotidne arterije koje opskrbljuju prednje dvije trećine mozga i vertebralne arterije za stražnju trećinu mozga. Glavni proces koji dovodi do poremećaja moždane cirkulacije je ateroskleroza, koja predstavlja patološki proces zadebljanja stijenke krvnih žila, a time dolazi do suženja promjera krvne žile, ali i slabljenja njene stijenke. Kao posljedica toga dolazi do razvoja neurovaskularne bolesti zbog slabe ishrane moždanog tkiva.
Piše: Milan Mazalin, dr. med.