Danas, kada se mnogo govori o zdravoj prehrani i zdravom načinu života, debljina postaje zdravstveni problem epidemijskih razmjera. Debljina je kronična bolest koja nastaje prekomjernim nakupljanjem masti u tijelu. Prekomjerna tjelesna težina uzrok je mnogih oboljenja i povećava rizik smrtnosti. Debljina je značajan uzročnik krvožilnih bolesti, visokog tlaka i srčanih oboljenja. Povećava rizik razvoja dijabetesa tipa 2, bolesti probavnog trakta, poremećaja disanja, bolesti zglobova i karcinoma. Glavni uzrok debljine su MASTI. Ljudskom tijelu za aktivnosti i održavanje potreban je izvor trajne energije. Energija, odnosno kalorije u tijelo dolaze uzimanjem hrane i tekućine. Probavom-preradom hrane organizmu se omogućuje normalan život. Glavni izvori energije u hrani su ugljikohidrati i masti. Proteini ili bjelančevine potrebni su za rast i obnovu tijela. Vitamini, minerali, enzimi i balastne tvari potrebni su za regulaciju metaboličkih procesa. Oni nemaju kalorijsku vrijednost, ali bez njih organizam ne bi mogao biti u zdravom stanju. Masti sadrže najviše energije tj. kalorija, a pri izgaranju 1 grama masti nastaje 9 kilokalorija. Mast se sastoji od glicerola (alkohola) i masnih kiselina: zasićenih i nezasićenih. Preveliki unos zasićenih masnih kiselina prehranom povisuje razinu kolesterola u krvi i povećava rizik nastanka krvožilnih odnosno srčanih bolesti. Zasićene masnoće nalazimo u hrani životinjskog podrijetla, mliječnim proizvodima od punomasnog mlijeka, maslacu od kikirikija, kokosa, avokada i sl.

Nezasićene masne kiseline snizuju razinu kolesterola u krvi te imaju preventivno djelovanje u prevenciji bolesti srca i krvnih žila. Nezasićene masti nalaze se u biljnim uljima i margarinu, posebno maslinovo ulje ima koristan učinak na kolesterol u krvi. Omega–3 masne kiseline vrsta su nezasićenih masnih kiselina koje nalazimo u ribljim mastima, ulju lanenih sjemenki. Njihovo korisno djelovanje prije svega je u tome da snizuju razinu ukupnog kolesterola u krvi, a isto snizuju razinu triglicerida u krvi te na taj način štite srce. Nedavna istraživanja pokazuju da omega-3 masne kiseline koče nastajanje trombocitnog faktora rasta, za koji se vjeruje da uzrokuje stvaranje pločastih naslaga na arterijama. Omega-3 masne kiseline koriste se i u liječenju simptoma artritisa, psorijaze,ulceroznog kolitisa i drugih upalnih bolesti. Masnoća postaje problem tek onda kad je u tijelu ima previše. One su važan dio čovjekovog tijela i imaju nekoliko važnih uloga (raznosi po tijelu u masti topive vitamine…). Kolesterol je sastavni dio stanica u ljudskom tijelu, sudjeluje u proizvodnji žuči, hormona, vitamina D, dobrom radu živaca i drugo. Kolesterol ‘’putuje’’ po organizmu vežući se za masne proteine-lipoproteine. Dva najvažnija lipoproteina su LDL (loš) i HDL (dobar) kolesterol. LDL lipoproteini male gustoće imaju najviše kolesterola kojega ‘’prevoze’’ do stanica i tamo ostavljaju. HDL lipoproteini velike gustoće ‘’odvoze’’ višak kolesterola u jetru i crijeva gdje se odstranjuje. Ako je unos masti, kolesterola hranom povećan – povećava se i količina LDL kolesterola u krvi jer ga stanice ne mogu primiti više nego je potrebno, a ne može se niti odstraniti. Tada dolazi do nakupljanja viška kolesterola na stijenkama krvnih žila kojima ‘’putuje’’ te one postaju uže, neelastične skolne pucanju i krvarenju.

Kolesterol urokuje probleme samo onda kada ga ima previše u organizmu, tj. onda kada ga se unosi previše u organizam. Višak kolesterola mora nekamo otići. Često odlazi u stijenke arterija i tada započinju svi problemi. Kolesterol stvara naslage koje se nazivaju plakovi, tvari koje začepljuju arterije – žile i sprječavaju normalno protjecanje krvi kroz tijelo. Ako se srčana arterija začepi komadićem plaka može doći do srčanog napada.

Kako smanjiti kolesterol?

Pravilnom dijetom, skidanjem suvišnih kilograma te primjerenom tjelesnom aktivnošću uspješno će se smanjiti i tjelesna težina i razina masti u krvi, koje prijete srcu i krvnim žilama. Smanjiti pušenje, izbjegavati stresne situacije te polagani i pravilni način prehrane mogu mnogo pomoći. Ako te mjere nisu dostatne za smanjenje kolesterola i masti u krvi uvode se lijekovi za smanjenje masnoća u krvi i lijekovi za smanjenje tjelesne težine uz redovite kontrole liječnika. Čak i ako se uzimaju lijekovi protiv kolesterola, mora se i dalje paziti na zdraviju prehranu, redovitu tjelovježbu i općenito zdraviji način života.

Organizmu je dovoljan dnevni unos kolesterola od 150-300 mg, a ta se količina nalazi u samo jednom žumanjku!

Piše: Tatjana Cikač, dr. med.

Iz Biofarmovog Laboratorija