Koprivu je sasvim sigurno imao priliku upoznati svatko od nas šetajući se livadom, šumom, puteljkom i taj bliski susret sigurno nam nije ostao u lijepom sjećanju. Koliko god u tom kontekstu kopriva bila opravdano omražena toliko bi promatrajući njena brojna ljekovita svojstva s druge strane trebala biti omiljena.
Kopriva (Urtica dioica) je trajnica koja danas raste u gotovo svakom uglu zemaljske kugle, izuzevši arktičke krajeve. Možemo je pronaći na zapuštenim mjestima gdje raste kao korov, uz puteve, plotove, rubove šuma, obale rijeka i potoka. U našim krajevima riječ je o biljci visine 60-80cm, uspravne stabljike s nasuprotnim srcoliko šiljastim te grubo nazubljenim listovima kratkih peteljki. Zelenkasto-sivi neugledni cvjetovi vise iz listova. Na listovima i peteljci nalaze se krhke dlačice čiji se vrh i na najmanji dodir odlomi te iz listova izlazi sok koji peče i izaziva crvenilo na koži. Ime roda Urtica dolazi od latinskog glagola urere što upravo znači peči, a ime vrste dioica znači dva doma tj. označava da pojedina biljka nosi samo jednu vrstu cvjetova, dakle ili muške ili ženske.
Nekada…
Korištenje koprive kao ljekovite biljke datira još iz 1. stoljeća kada su je grčki liječnici koristili kao lijek protiv opće slabosti te kao sredstvo za čišćenje organizma koristeći njena diuretska i laksativna svojstva. Koristila se i svježa biljka za masažu protiv reumatskih bolova. Lokalno se primjenjivala i za vrijeme američkog građanskog rata kada su pravljeni zavoji namakani u infuz koprive da bi se zaustavilo krvarenje i ubrzalo zacjeljivanje rana. Biljna medicina u Brazilu, a i ostatku Južne Amerike, pradomovini koprive, preporuča je kod jakih menstrualnih krvarenja, dijareja, dijabetesa, urinarnih tegoba, respiratornih problema uključujući i alergije, lokalno kod problema s kožom. Etnobotanika koprive vrlo je zanimljiva jer je vrlo raznolika. Tradicionalno se koriste i korijen i listovi i pripremaju se kao infuzi, a doze variraju ovisno o namjeni.
Zašto…
U ljekovite svrhe koriste se korijen, nadzemni dijelovi biljke i listovi. Korijenje se sakuplja u proljeće i jesen, listovi u proljeće, a cijela stabljika s cvjetovima cijele godine. Osjet pečenja na koži uzrokuju nekoliko spojeva: mravlja kiselina, histamin, serotonin i kolin. Uz te tvari list koprive bogat je i mineralnim solima (kalcij, kalij, fosfor, željezo), klorofilom, bjelančevinama, lecitinom, karotenoidima, flavonoidima, sterolima, taninima i vitaminima C, B2, K i provitaminom A. Korijen pak ima druge kemikalije kao što su skopoletin, steroli, masne kiseline, polisaharidi i izolecitini. Dakle cijela biljka prepuna je spojeva koji pozitivno djeluju na naš organizam.
Danas…
Od uistinu brojnih navedenih tradicionalnih primjena koprive širom svijeta danas su kao glavne ostale primjene kod:
- sezonskih alergija, rinitisa i sinusitisa
- upale i benigne hiperplazije prostate
- artritisa, reumatizma i drugih inflamatornih procesa
- povišenog krvnog tlaka
- opadanja kose
Za ove navedene primjene postoje dokazi dobiveni kliničkim ispitivanjima. Antiinflamatorna svojstva koprive pripisuju se njenoj sposobnosti da blokira sintezu citokina i prostaglandina, medijatora upale. Pokazano je također da vodeni ekstrakt snižava krvni tlak i puls te pokazuje zamjetna diuretska svojstva u smislu povećanja ekskrecije urina, ali i kalija. U posljednje vrijeme najviše pažnje se posvećuje primjeni kod bolesti prostate. Dok se pozitivni učinci koprive kod upale prostate uglavnom pripisuju njenim protuupalnim svojstvima, kod hiperplazije riječ je o nečemu drugome, ali čini se da gotovo sve procese koji potiču prostatu na stvaranje novih stanica i samim time povećanje, može inhibirati ekstrakt korijena koprive. Stvar ovdje funkcionira na hormonalnoj razini, pojednostavljeno, problem je najviše u konverziji testosterona u vrlo potentni dihidrotestosteron koji potiče patološki rast prostate. Dokazano je da se starenjem ta konverzija pojačava, a ekstrakt koprive izgleda da ju inhibira. Povećana količina dihidrotestosterona odgovorna je i za gubitak tj. opadanje kose pa se i u tom pogledu pomoć može potražiti između ostalog i u upotrebi ekstrakta korijena koprive koji se nalazi u brojnim kozmetičkim preparatima i proizvodima protiv opadanja kose.
Važno…
Tijekom zadnjih nekoliko godina potrošači se sve više okreću koprivi kao pomoći kod problema s prostatom, artritisa i drugih upalnih procesa, alergija i opadanja kose te se stoga na policama ljekarni pojavljuje sve više i više preparata na bazi ili s dodatkom koprive. Važno je upamtiti da postoji razlika između korijena i lista; korijen pokazuje bolje djelovanje kod hiperplazije prostate i opadanja kose, dakle procesa koji su povezani s konverzijom testosterona, dok se list preporuča kod upalnih procesa (uključujući i prostatitis), alergija i kao prirodni diuretik kod povišenog krvnog tlaka. Nažalost potrošači često previđaju ovaj bitan detalj u izboru pravog proizvoda.
Oprez…
Primjenom gotovih preparata u propisanim dozama nuspojave nisu zabilježene. Ipak, visoke doze mogu izazvati crvenilo kože i opstipaciju. Kopriva se ne smije koristiti neprokuhana jer može oštetiti bubrege. Također je potrebno biti oprezan u primjeni koprive kao diuretika jer dolazi do pojačane ekskrecije kalija kojeg onda treba nadomjestiti.
I još nešto…
Kopriva je pored ostalog pravi mali multivitaminski rezervoar te bi se zbog svoje vitaminske i prehrambene vrijednosti trebala smatrati izuzetno zdravim, korisnim i nadasve pristupačnim povrćem koje je nažalost zanemareno u našim prehrambenim navikama, iako su mogućnosti njene pripreme vrlo raznolike.
piše: Bojan Gnjatović, mr.pharm.
