Krom (Cr) – Značaj u preventivi i terapiji

Krom pripada skupini elemenata koji su vrlo slabo rasprostranjeni u Zemljinoj kori (svega oko 0,03%). Samo mu ime potječe od grčke riječi chroma što znači boja. Sredinom 20. stoljeća otkriveno je prisustvo kroma u biljnim i životinjskim tkivima. Otkrićem prisustva kroma kao sastavnog dijela “faktora tolerancije glukoze“ (GTF) kod štakora 1959. god., uporaba kroma u preventivi i terapiji postaje sve značajnijom jer je isto djelovanje potvrđeno i u ljudskom organizmu.

Fiziološka uloga i farmakološki učinak

Iako krom pripada skupini minerala u tragovima tj. onima koje organizam treba u količini manjoj od 100mg dnevno, neophodan je za normalno funkcioniranje organizma. Još je prof. dr. Linus Pauling tvrdio da “svakom bolesnom stanju trag leži u nedostatku minerala“. Tako manifestacije deficita kroma mogu biti vrlo neugodne jer on sudjeluje u nizu značajnih bioloških procesa koji se svakodnevno odigravaju u organizmu. Najznačajniju ulogu krom ima u metabolizmu šećera i masnih kiselina. Epidemiološkim i kliničkim ispitivanjima dokazano je da manjak kroma može uzrokovati dijabetes u odraslih. To se objašnjava činjenicom da je krom ključni sastavni element “faktora tolerancije glukoze“ (GTF) koji utječe na poboljšanje poremećenog metabolizma glukoze. Kao takav povećava djelovanje i efikasnost inzulina pri prijenosu šećera iz krvi u stanice tkiva jer pojačava osjetljivost receptora stanica na inzulin. GTF je biološki aktivni oblik kroma sastavljen od kroma, nikotinske kiseline i aminokiselina glicina, cisteina i glutaminske kiseline. Sam poremećaj funkcije hormona inzulina direktno utječe na metabolizam masti u organizmu što za posljedicu ima pojavu degenerativnih bolesti poput pretilosti, povišenog krvnog tlaka i arterioskleroze. Dakle, uzimanjem kroma kao suplementa moguće je smanjiti koncentraciju triglicerida i kolesterola u krvi. Brojnim je istraživanjima dokazan pozitivan utjecaj kroma na odnos masnog i mišićnog tkiva. Budući da krom pozitivno djeluje na sintezu proteina, čega je posljedica gubitak masnih naslaga uz istovremeni porast mišićne mase, a kako više mišićne mase znači više mjesta za pretvorbu masti u energiju dolazi do pada tjelene težine. Iz tog razloga krom se uvelike koristi kao pomoćno sredstvo za redukciju tjelesne težine. Novija saznanja pokazuju kako dodatak kroma u prehrani poboljšava stanje pojedinih oblika depresije i smanjuje mogućnost srčanih oboljenja, a uočeno je i njegovo pozitivno djelovanje u liječenju akni. Neosporan je i učinak kroma u povišenju razine HDL, “dobrog“ kolesterola i sniženju razine LDL, “lošeg“ kolesterola u krvi.

Sudbina kroma u organizmu

Krom je esencijalni mikromineral koji u organizam ulazi u obliku anorganskih soli (kloridi, sulfati), organskih spojeva ili keliranih oblika (pikolinat). Oblik u kojem se uzima krom vrlo je važan zbog što bolje apsorpcije jer je sluznica probavnog trakta negativno nabijena zbog čega privlači samo pozitivne ione. To znači da može propustiti samo jedan ion pa se problem apsorpcije kroma može riješiti pretvorbom u neki drugi oblik. Iako je kelirani oblik kroma biološki najbolje raspoloživ ipak je u formi anorganskih soli poput klorida topljiviji u želucu i općenito zdraviji za organizam. Uglavnom se izlučuje preko bubrega, urinom 95%, što je posebno izraženo kod dijabetičara. Manji dio izlučuje se stolicom, znojenjem te putem žuči.

Prirodni izvori

Najbolji prirodni izvori kroma su pivski kvasac, cjelovite žitarice, neke vrste piva, jetra, nemasno meso, perad, jaja i sir. Normalnom se prehranom dnevno unese od 50-200μg kroma. Vrlo je siguran nutrijent za konzumiranje jer nije toksičan čak i ako se dnevno unosi i količina od oko 200mg.

 

piše: Dubravka Božičević, dipl.ing.kemije