1 Item

Moderan čovjek žrtva je različitih cirkulatornih poremećaja. Sve je veći broj onih koji se žale na takve probleme; prvenstveno u nogama. U najvećem broju slučajeva pogođena je venska cirkulacija (70-75%), rjeđe arterijska (20-25%), a najrjeđe su prisutne smetnje cirkulacije limfe (5%). Smetnje mogu biti različite – od vrlo blagih do najtežih; ali za sve je značajno, da postepeno napreduju.

Zašto dolazi do razvoja proširenih vena?

Prema nekim istraživanjima svaki peti čovjek boluje od poremećaja upravo venske cirkulacije. Mišljenje, da su proširene vene bolest samo nekih profesija (npr. konobara, frizera…) već dugo je neodrživo. Proširene vene, naime, pogađaju sve profesije, češće žene nego muškarce. Zbog boljeg razumijevanja problema, najprije nekoliko riječi o normalnom protoku krvi. Srce tjera krv kroz arterije u različite organe i dijelove tijela; pa tako i u noge.

Na “cilju” se odvijaju procesi izmjene hranjivih tvari i kisika te otpadnih tvari, koje se preko vena vraćaju natrag prema srcu. Venska cirkulacija nogu vrlo je bogata; brojne arterije prati dvije ili više vena. Površinske vene na pojedinim se mjestima ulijevaju u duboke, koje se nalaze između mišića nogu i predstavljaju glavne odvodne vene.

Otjecanje krvi iz vena ovisno je o brojnim okolnim strukturama – mišićima (tzv. mišićna pumpa), ovojnicama i koži; dok  njeno usmjerenje prema srcu omogućuju brojni zalisci unutar samih vena. Oboljele vene mogu biti vretenasto ili vrećasto proširene i tamno su crvene do ljubičaste ili modre boje. U njima dolazi do pojačanog nakupljanja krvi i prenapunjenosti oboljelih područja. Dodatno tome pridonose i razmaknuti zalisci unutar oboljelih vena, koji sada više ne mogu sprječavati povratan tok krvi. Oboljeli se žale na osjećaj težine i umora u nogama, a ponekad su prisutni i grčevi, osjećaj pečenja, žarenja i svrbeža nogu. U večernjim satima noge vrlo često postaju nemirne. Tijekom dana dolazi i do oticanja nogu  koje u početnim stadijima bolesti, preko noći nestaje.

 

Faktori rizika

Najčešće se proširene vene javljaju u dobi između 30-70 godina i posljedica su naslijeđene slabosti mišićno-vezivnog dijela stijenke vena. Faktori koji ubrzavaju razvoj bolesti su:

– hormoni – tijekom puberteta, trudnoće, menopauze; kao i svi lijekovi koji sadrže spolne hormone (npr. kontracepcijske tablete)

– tijekom trudnoće, osim veće količine hormona, razvoju proširenih vena pogoduje i povećanje ukupnog volumena krvi, kao i pojačani pritisak velike maternice i djeteta na vene (vrlo često unutar 3 mjeseca nakon poroda, dolazi do smanjenja većine vena)

– prekomjerna tjelesna težina također pojačava pritisak na vene,

– ozljede ili ortopedske deformacije nogu (npr. spuštena stopala) pogoršavaju stanje venske cirkulacije kao i

– rad u prisilnim (stojećim ili sjedećim) položajima

– boravak u pregrijanim prostorijama

 

Oboljeti mogu najveće površinske vene nogu (npr. vena safena magna), one uzrokuju i najveći broj komplikacija ili pak srednje i male vene –  venule, koje pacijenti često nazivaju “popucanim kapilarama” jer su svjetlije, crvenkasto-ljubičaste boje.

 

Kako se utvrđuje stanje oboljelih vena?

Najčešća metoda je metoda sklerozacije. Koristi se za liječenje srednje velikih proširenih vena i “popucalih kapilara”.

Laserskim tretmanima uklanjaju se samo najmanje vene – venule i kapilare. Tretmane je potrebno ponavljati i često kombinirati sa sklerozacijom.

Endoskopski laserski tretmani, zamjena su za kiruršku terapiju u području većih vena (npr. vene safene magne) kao i metode zatvaranja vena energijom radiofrekvencije prisutne prvenstveno u Americi.

Kod oboljenja većih vena vrlo često se izvode i klasični kirurški zahvati.

Za vrijeme i nakon gotovo svih oblika liječenja (s iznimkom laserskog tretmana) potrebno je provoditi i kompresijsku terapiju – nošenje elastičnog zavoja ili kompresijske čarape.

 

Koje su moguće komplikacije?

Među komplikacije ubrajaju se krvarenja iz proširenih vena, razvoj površinskog tromboflebitisa, po život opasne flebotromboze (tromboze dubokih vena nogu) te formiranje otvorene rane- venskog ulkusa, na oboljeloj nozi.

 

Što sami možemo učiniti?

Preventivne mjere bi morale provoditi sve osobe kod kojih je prisutan bilo kakav znak bolesti, odnosno oni, kod kojih postoji obiteljska sklonost za razvoj proširenih vena.

Najvažnije je:

  • nošenje elastičnih zavoja ili kompresijskih čarapa; oni naime vrše vanjski pritisak na vene i tako smanjuju tj. sprječavaju zaostajanje krvi u venama i njihovo posljedično širenje
  • redovita fizička aktivnost, naročito ona kod koje su uključeni mišići nogu (npr. hodanje, trčanje, plivanje..) – ojačat će mišiće (tzv. mišićnu pumpu) i poboljšati cirkulaciju
  • kontrola tjelesne težine sprječit će preveliko opterećenje nogu
  • nije poželjno ni predugo sjedenje ili sjedenje s prekriženim nogama; kao ni nepomično stajanje kroz duže vremensko razdoblje
  • potrebno je izbjegavati visoke temperature – prostorija, kupki…
  • važna je i korekcija ev. ortopedskih deformacija (spuštenih stopala)

 

Kako se proširene vene liječe?

Najčešća metoda je metoda sklerozacije. Koristi se za liječenje srednje velikih proširenih vena i “popucalih kapilara”.

Laserskim tretmanima uklanjaju se samo najmanje vene – venule i kapilare. Tretmane je potrebno ponavljati i često kombinirati sa sklerozacijom.

Endoskopski laserski tretmani, zamjena su za kiruršku terapiju u području većih vena (npr. vene safene magne) kao i metode zatvaranja vena energijom radiofrekvencije prisutne prvenstveno u Americi.

Kod oboljenja većih vena vrlo često se izvode i klasični kirurški zahvati.

Za vrijeme i nakon gotovo svih oblika liječenja (s iznimkom laserskog tretmana) potrebno je provoditi i kompresijsku terapiju – nošenje elastičnog zavoja ili kompresijske čarape.

 

piše: Sanja Petek-Modrić, dr.med. spec. dermatovenerolog

Iz Biofarmovog Laboratorija

1
  • Item added to cart
1
Tvoja Košarica
Do besplatne dostave vam je preostalo još 24,76.