Proljetni umor

Povećajte unos vitamina C

S prvim toplim sunčevim zrakama masovno se javlja i proljetni umor s tipičnim simptomima: tegobama s cirkulacijom, osjećajem nelagode, osciliranjem raspoloženja, nesanicom, bezvoljnošću, slabljenjem radne sposobnosti te slabeći imune snage priprema teren za druge bolesti. Posljedica je, prije svega, manjka vitamina C, a svoj udio ima i utjecaj ekstremno mijenjajućih meteoroloških okolnosti kojima se tijelo s naporom prilagođava. Simptomi se sukladno uzroku javljaju istekom zime kao posljedica jednolične zimske prehrane, namirnicama siromašnim vitaminom C tako da su krajem zime njegove rezerve u ogranizmu gotovo iscrpljene. Zato kao djelotvorno sredstvo protiv proljetnog umora znanstvenici preporučuju uzimanje što većih količina svježeg voća i ugljikohidrata te što više kretanja na čistom zraku. Vitamin C (askorbinska kiselina) pospješuje apsorpciju željeza iz hrane, tvorbu kolagena (vezivno tkivo) koji povezuje tjelesne stanice, ali je ipak najvažnije njegovo antioksidativno djelovanje. Pomaže pri oporavku i stvaranju crvenih krvnih zrnaca, sprječava krvarenje, pomaže u borbi protiv infekcija, kod cijeljenja rana i regulacije kolesterola. Potreba za njime raste kod stresa, napora i bolesti. Proljeće traži unos vitamina C. Zbog njegova manjka smanjena je iskorišenost kisika u stanicama i tkivima, a uz to dolazi do slabljenja imunoloških obrambenih snaga organizma pa organizam postaje podložniji raznim bolestima. To vrijeme nam je i poznato kao vrijeme vrhunca epidemije gripe i drugih viroza. Najbolji efekti postižu se konzumiranjem namirnica bogatih vitaminom C, dakle iz prirodnih izvora prije nego sintetski. U prirodi ga možemo naći u većini voća, posebno agruma i kiwija te mnogim vrstama povrća, uključujući i krumpir. Potrošnjom namirnica koje sadrže veće količine vitamina navedeni simptomi vrlo brzo nestaju. S druge strane tjestenina, krumpir i proizvodi od integralnog zrna žitarica također rastjeruju umor i bezvoljnost, jer izazivaju kontinuirano i trajno povišenje razine šećera u krvi. Male količine ugljikohidrata dovoljne su da tijelo pokrene vlastitu proizvodnju serotonina. Ugljikohidrati putem složenog biokemijskog procesa utječu na pretvaranje triptofana iz bjelančevina u serotonin. S nedostatkom ugljikohidrata pada razina serotonina koji uječe na raspoloženje. Znači razina serotonina u uskoj je vezi s razinom šećera u krvi koja opet ovisi o prehrani, a ona se naravno, može kontrolirati. Njegova proizvodnja ovisi i o količini svjetla – više svjetla znači i povećanu proizvodnju serotonina. Proljeće sa sobom donosi i duže dane i veću količinu dnevnog svjetla pa je s te strane čudno što se simptomi umora javljaju upravo onda kad se povećava intenzitet svjetla. Taj fenomen tumači se širenjem krvnih žila usljed viših temperatura i posljedičnim padanjem krvnog tlaka i kao rezultat toga tipičnim simptomima umora. Osim prehrane na neugodne simptome može se utjecati i promjenom ritma života. Najbolji lijek protiv proljetne pospanosi je – spavanje. Navečer treba leći ranije no obično, a ujutro čim se probudimo odmah ustati i biti aktivni. Ne valja izležavati se, postajemo od toga samo još više sneni, umorni, bezvoljni i tromi.Ustanemo li odmah, bit ćemo svježi, raspoloženi i puni snage. Fizička aktivnost također donosi pozitivne pomake: jutarnje vježbanje, trčanje, hodanje, vožnja biciklom, plivanje u kombinaciji sa saunom. Kupka s eteričnim uljima, tuširanje, naizmjence prvo toplom pa zatim hladnom vodom, potiču mjenu tvari, krvotok, probavu, smiruju od dnevnih stresova i smanjuju osjećaj umora. Ljudi osjetljivi na meteorološke promjene (meteoropati) mnogo češće podliježu proljetnom umoru jer su upravo u proljeće česti dolasci ciklonalnih fronti s niskim atmosferskim tlakom i južnim vjetrovima. Spomenute metode borbe s tom raširenom smetnjom koristit će zdravim ljudima dok se onima sa zdravstvenim tegobama, pogotovo krvožilnog sustava, preporuča mirovanje dok vremenska promjena ne prođe. Važno je napomenuti da popularni, društevno prihvaćeni stimulansi, kava i čaj, imaju samo kratkotrajno stimulacijsko djelovanje nakon kojeg slijedi još veći umor te se nikako ne preporučaju kao sredstva za otklanjanje simptoma proljetnog umora.

piše: Bojan Gnjatović, mr.pharm.